Nemačka ulaganja u Rusiji sve veća

 Nemačke kompanije planiraju da tokom 2008. godine u razne ruske ekonomske projekte ulože više od milijardu evra, objavljeno je u Berlinu. Dosadašnje direktne nemačke investicije u Rusiji procenjuju se na oko 11 milijardi evra, a od velikih poslova koji su ove godine započeti izdvajaju se ugovori automobilskog giganta „Folksvagena” i energetskog koncerna EON. Rukovodilac takozvanog Istočnoevropskog odbora nemačke industrije Klaus Mangold smatra da postoji veoma dobra poslovna klima za saradnju ruskih i kompanija iz njegove zemlje, prenela je agencija DPA.

Više od tri četvrtine učesnika ankete, koju je među nemačkim firmama sprovela asocijacija na čijem je čelu Mangold, očekuju da se sadašnja privredna ekspanzija u Rusiji produži i naredne godine.

„Sedam od deset kompanija smatra da se ekonomska klima u Rusiji poboljšala, dok 80 procenata veruje da će se tekuće poslovno raspoloženje nastaviti i u narednih pet godina”, rekao je Mangold.

Ruska ekonomija će posle očekivanog rasta u ovoj godini od 7,5 odsto, sledeće i 2009. godine ostvariti takođe veoma dobru, iako nešto nižu ekspanziju od približno šest procenata, predviđaju eksperti. Oni navode da se prognozirane nešto niže stope privrednog rasta u Rusiji tokom naredne dve godine mogu objasniti, pre svega, očekivanim usporavanjem globalne ekonomije.

Rusija je, inače, prema ocenama analitičara, odlično tržište za veliki broj nemačkih industrijskih kompanija, jer obnova i izgradnja velikih infrastrukturnih objekata u toj zemlji omogućuje zamašne poslove firmama iz vodeće evropske ekonomije. To potvrđuje i podatak da je nemački izvoz u Rusiju uvećan, u periodu od početka januara do kraja oktobra, za oko 28 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Stopa rasta nemačkog izvoza u Rusiju je u pomenutom razdoblju bila više nego dvostruko veća od skoka eksportnih poslova na druga tržišta. Nastojanje dve strane da što više unaprede ekonomske odnose vidljivo je i po tome što je nedavno u Moskvi otvorena nemačko-ruska Trgovinska komora, prenosi agencija.

Nemački spoljnotrgovinski eksperti kao jedan od ključnih elemenata daljeg uvećanja izvoza na rusko tržište navode sve jaču kupovnu moć žitelja najprostranije zemlje sveta. Nominalni prihodi žitelja Rusije ove godine su uvećani više od 21 odsto, pa i kada se zaračuna realna inflatorna stopa od približno 11 procenata, jasno je da se kupovna moć stanovništva u 2007. znatno povećala.

Mangold kao važan razlog stalnog visokog rasta nemačkih investicija u Rusiji, osim skoka kupovne moći njenog stanovništva, navodi i visokokvalifikovanu radnu snagu, koja je još osetno slabije plaćena nego u zapadnoj Evropi.

Nemačke kompanije, ako je ceniti na osnovu pomenutog istraživanja, očekuju da se u Rusiji tokom narednih godina pojača uticaj malog i srednjeg biznisa i smanji još uvek velika korupcija.

Zanimljivo je da nemački industrijalci ne očekuju smanjenje svoje poslovne aktivnosti u Rusiji zbog navodno kontroverznog zakona o investicijama u strateške privredne sektore koji je Moskva ove godine usvojila. Taj zakon je, kako navode zvaničnici u Moskvi, samo precizirao pod kojim uslovima stranci mogu da investiraju u strateške oblasti ruske privrede, ne ograničavajući suštinski njihovo pravo da masovno ulažu svoj kapital u razne ekonomske projekte.
Tanjung

Možete ostaviti komentar (0) 05.01.2008. 06:20

Uzroci rasta cijene nafte

Barel nafte u 2008. - 175 dolara ?

| Kopenhagen -- Ekonomisti danske Sakso banke predviđaju da bi se cena nafte u sledećoj godini mogla udvostručiti.

Ekonomisti danske Sakso banke predviđaju za 2008. godinu oštru globalnu privrednu krizu koja će se, između ostalog, ogledati u veoma visokom poskupljenju nafte na čak 175 dolara za barel i naglom padu akcija na američkim, kineskim i drugim vodećim efektnim berzama.

Prognozeri danske banke ocenjuju, uz to, da će visoko poskupljenje osnovne energetske sirovine biti praćeno i udvostručenjem cena osnovnih žitarica.
Barel nafte trenutno kotira - na dve vodeće berze, u Njujorku i Londonu - u rasponu od 92 do 93 dolara. To znači da će se cena te sirovine, ako se obistini prognoza Sakso banke, dogodine bezmalo udvostručiti.
Slično važi i za cenu pšenice, koja sada na vodećoj čikaškoj berzi vredi više od 300 dolara za metričku tonu. Kupci kukuruza i drugih žitarica moraće, takođe, dobro da se "isprse" da bi kupili te vitalno važne sirovine.

Indeksi akcija na Vol stritu i drugim američkim efektnim berzama opašće naredne godine, ako je verovati proceni danskih eksperata, oko četvrtinu u odnosu na sadašnji nivo.
U Kini se predviđa još veći pad indeksa akcija - za 40 procenata u odnosu na važeći nivo - i to bi, ako se procena obistini, moglo snažno da potrese već decenijama brzo rastuću ekonomiju najmnogoljudnije zemlje sveta, prenela su ruska Internet glasila.

Na pitanje koliko su uopšte pouzdane prognoze koje daju međunarodni bankarski eksperti, strateški analitičar Sakso banke Dejvid Karsbol odgovara da šokantne procene finansijske institucije u kojoj je on zaposlen ne pretenduju na visoku tačnost i pre svega treba da izazovu ozbiljno razmišljanje eksperata i neposrednih igrača na tržištu.

Karsbol podseća, ipak, da je Sakso banka za ovu godinu predviđala visok pad poslovne aktivnosti na stambenom tržištu SAD i da se ta prognoza ne samo pokazala tačnom, već je krajem ove godine i premašena - u negativnom smislu.

Bančina prognoza o kretanju kursa evro-dolar u toku ove godne nije, međutim, bila tačna, jer je za prvo polugođe predviđan skok vrednosti zajedničke valute 13 članica Evropske unije na 1,37 dolara, a u drugom pad do nivoa od 1,28 "Amerikanaca".

Izvor: Tanjug

Uzroci rasta cene nafte

Nekoliko grupa sasvim raznorodnih faktora uticalo je na to da barel pokretačke sirovine svetske industrije od decembra 2006. godine na globalnom tržištu poskupi čak 59 odsto, sa tendencijom da nafta nikada više ne bude jeftina sirovina.

1.         Nezajažljivi apetiti azijskih privrednih džinova za naftom, pre svega Kine i Indije, ali i njihovi sve tešnji odnosi sa naftaškim kartelom OPEK, kao i sa Iranom, potvrdili su lane status Pekinga i Nju Delhija kao kupaca petroleja koji ne pitaju mnogo za cenu.

2.         Napeti odnosi SAD i Severne Koreje, Teherana i Vašingtona, sukob Izraela i Hezbolaha na jugu Libana, oružana intervencija turske vojske na severu Iraka, otmice stranaca u naftonosnoj delti Nigera, ubistvo pakistanske političarke Benazir Buto, deo su geopolitičkih uzroka istorijskog skoka cene nafte kakav – po tempu rasta – nije zabeležen od iranske revolucije 1979. godine.

3.         Godina predsedničkih izbora u SAD i s tim još nepoznata buduća američka spoljna politika – pogotovo prema Srednjem istoku i latinoameričkim proizvođačima nafte – doprineli su lanjskom podgrevanju neizvesnosti na svetskom tržištu petroleja.

4.         Istovremeno, nezapamćeni uragani koji sve češće tutnje Meksičkim zalivom – u zoni gde najveći svetski potrošač SAD – drži svoje strateške rezerve crnog zlata, ali i većinu rafinerija, izlivanje tankera na severu Aljaske, zagušenja u terminalskoj luci Boston zbog teške magle... spadaju u faktore koji su svojom iznenadnom silinom uticali na lanjski rast cene nafte.

5.         Strmoglav pad američkog dolara u 2007. godini u odnosu na druge vodeće valute sveta, spektakularni krah američkog hipotekarnog tržišta i rastuća bojazan sveta da privreda SAD polako ali neumitno klizi u recesiju i za sobom vuče i druge, izazvali su u 2007. godini veliku zabrinutost vodećih izvoznika nafte u Persijskom zalivu i brojnih kupaca petroleja širom sveta.

6.         Manjak rafinerija, sve skuplje iznajmljivanje tankera i petrobušilica, nedostatak kvalifikovanih petroinženjera... dodatno su lane podstakli slutnju na svetskom tržištu nafte.

Glavna strepnja svetskih berzi nafte ipak ostaje dilema: koliko crnog zlata još ima na Zemlji?

Tačan odgovor na to pitanje malo ko zna: stručnjaci se javno slažu da nastupa vreme traganja za naftom na doskora negostoljubivim lokacijama, uz drastično poskupljenje istraživanja i najavu novih geopolitičkih alijansi tragača za crnim zlatom.

Tanja Vujić

Možete ostaviti komentar (0) 05.01.2008. 05:24

Organizovani kriminal prijeti da uništi planetu

Dragana Raduški 12.09.2007 21:49

NJUJORK - Najveća prijetnja budućnosti planete je organizovani kriminal sa godišnjim prihodom od dvije hiljade milijardi dolara, navodi se u istraživanju Ujedinjenih nacija.

I dok se ostatak svijeta bogati, nemilosrdni porast organizovanog kriminala postao je jedna od najvećih prijetnji, pored globalnog otopljavanja i nedostatka vode za piće.

Godišnji prihod od organizovanog kriminala od već pomenutih dvije hiljade milijardi dolara je gotovo identičan britanskom bruto nacionalnom dohotku, a dvostruko veći od vojnih budžeta svih zemalja svijeta.

Kada je riječ o nejednakosti, stoji u istraživanju, zanimljiv je podatak da 225 najbogatijih ljudi na planeti zarađuje isto koliko i dvije milijarde i 700 miliona najsiromašnijih ljudi, odnosno 40 odsto čovječanstva. Iako su demokratija i demokratski procesi u porastu, jer skoro polovina svjetske populacije živi u demokratskim sistemima, i njima prijeti opasnost od sve prisutnijih korupcije i mita.

"Ono što je neophodno da svijet shvati jeste da se odluke vlada širom svijeta mogu kupiti i prodati", kaže Džerom Glen, jedan od autora izvještaja.

"Šta ako nam se u budućnosti desi da umjesto heroina i kokaina počnu kupovati i prodavati odluke vlada širom svijeta? To je svakako prijetnja demokratiji", kazao je Glen.

Sasvim suprotno od stereotipa "banana republika", svega mali dio mita u političkom svijetu ide zvaničnicima zemalja u razvoju. Prema rezultatima izvještaja, najviše mita prime osobe iz bogatih zemalja gdje je donošenje odluka podložno promjenama kada su u pitanju veliki novčani iznosi.

Najveći dio prihoda, skoro 520 milijardi dolara, koji cirkuliše svjetskim crnim tržištem, potiče od falsifikovanja novca i piraterije, dok se od trgovine narkoticima zaradi 320 milijardi dolara.

Iako je trgovina ljudima sa 44 milijarde dolara zanemariva u odnosu na prihod koji donosi, ipak je riječ o najnemilosrdnijoj pojavi. Prema izvještaju UN-a, oko 27 miliona ljudi širom svijeta trenutno se nalazi u nekom vidu ropstva, što je daleko više nego na vrhuncu afričke robovlasničke trgovine. Najveći broj žrtava ropstva su žene, porijeklom iz Azije.

"Nasilje prema ženama gdje su prestupnici uglavnom muškarci odnosi više žrtava nego ratovi. Svaka peta žena širom svijeta je žrtva silovanja ili pokušaja silovanja. Situacija je toliko loša da bi djevojčice u školama trebalo da pohađaju časove borilačkih vještina", kažu u UN-u.

Ipak, istraživanje pokazuje da za većinu ljudi svijet postaje bolje mjesto za život. Očekuje se da će tokom naredne decenije biti još bolje, jer bi trebalo doći do povećanja prihoda.

Možete ostaviti komentar (0) 22.10.2007. 04:10